Ispis

Često postavljana pitanja

1. Što mi je potrebno od dokumentacije za smještaj u dom?
 
Od dokumentacije koju je potrebno priložiti prilikom podnošenja zahtjeva za smještaj u sustavu socijalne skrbi jesu:
- potvrda Općinskog suda-Zemljišnoknjižni odjel iz kojeg je vidljivo da niste vlasnik nekretnina, odnosno ako jeste, zemljišnoknjižni izvadci iz kojih je vidljivo koje nekretnine imate u vlasništvu;
- potvrda Gradskog ureda za katastar;
- potvrda Porezne uprave o prihodima (ako imate prihode, npr. mirovinu, tada je potrebno dostaviti i potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o iznosu mirovinskog primanja);
- medicinska dokumentacija (ako zbog bolesti niste u mogućnosti skrbiti o sebi i svojim potrebama);
Ako ste član kućanstva, odnosno imate zakonske obveznike uzdržavanja (djeca, roditelji... ) potrebno je utvrditi njihova mjesečna primanja i eventualne mogućnosti da osiguraju skrb osobi koja podnosi zahtjev za smještaj.
 
2. Djeca me ne uzdržavaju, kako mogu ostvariti pravo na uzdržavanje?
 
Prema čl. 292. Obiteljskog zakona (NN 103/15), punoljetno dijete je dužno uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, s time da dijete nije dužno uzdržavati roditelja koji njega iz neopravdanih razloga nije uzdržavao u vrijeme kad je to bio dužan. Da bi ostvarili pravo na uzdržavanje od djece koja su to u mogućnosti, potrebno je tužbom pokrenuti sudski postupak.
 
3. Smještaj u udomiteljsku obitelj, tko su obveznici uzdržavanja i njihovo sudjelovanje u cijeni smještaja?
 
Ako korisnik usluge smještaja nije u mogućnosti podmirivati troškove smještaja od vlastitih prihoda ili imovine, cijenu usluge dužni su u cijelosti ili djelomično podmirivati zakonski obveznici uzdržavanja koji će s centrom za socijalnu skrb sklopiti nagodbu kojom će biti određen mjesečni iznos sudjelovanja u troškovima smještaja, ovisno o mogućnostima obveznika uzdržavanja koje će utvrditi centar za socijalnu skrb. Obveznici uzdržavanja prema Obiteljskom zakonu su roditelji i djeca, bračni i izvanbračni drugovi, srodnici u ravnoj lozi (bake i djedovi te unuci...) pastorci i maćeha i očuh, a sve sukladno redoslijedu odredbi Obiteljskog zakona.
 
4. Utvrđivanje radne nesposobnosti- koji je postupak?
 
Radi ostvarivanja određenih prava iz sustava socijalne skrbi, podnositelj zahtjeva, ukoliko smatra da je radno nesposoban, dužan je centru za socijalnu skrb priložiti medicinsku dokumentaciju temeljem koje će od strane centra biti upućen na vještačenje pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Nakon navedenog vještačenja, centar za socijalnu skrb zaprimit će nalaz i mišljenje vještačenje osobe kojim će biti obrazloženo da li je podnositelj zahtjeva radno nesposobna osoba i u kojem opsegu.
Izuzetno, prema Zakonu o socijalnoj skrbi ( NN 157/13, 152/14, 99/15, 52/16) potpuno radno nesposobna osoba je starija od 65. godina i dijete do navršene 15. godine života.
 
5. Besplatna pravna pomoć?
 
Besplatnu pravnu pomoć mogu ostvariti osobe slabijeg imovinskog stanja putem podnošenja zahtjeva pri Uredu državne uprave u Koprivničko- Križevačkoj županiji, Ispostava Križevci, Ivana Zakmardija Dijankovečkog 12, gdje će se provesti postupak u kojem je potrebno utvrditi ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete za priznavanje prava na besplatnu pravnu pomoć ovisno o prihodima i imovinskom stanju samca ili kućanstva. Vidjeti detaljnije u odgovoru broj 10.

6. Mirovina mi je mala, kako mogu ostvariti stalnu pomoć?

Stalna pomoć odnosno Zajamčena minimalna naknada ili skraćeno ZMN je pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Uvjeti za odobravanje ZMN-a utvrđuju se na temelju ostvarenih prihoda podnositelja zahtjeva i članova obitelji s kojima živi u zajedničkom kućanstvu te na osnovi imovine koja je u vlasništvu podnositelja zahtjeva i članova njihovih obitelji s kojima živi u zajedničkom kućanstvu.

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu pokreće se na zahtjev stranke, ili po službenoj dužnosti. Socijalna radnica stranci će prilikom prvog susreta dati Obrazac za pokretanje postupka priznavanja prava na ZMN-a. Navedeni Obrazac stranka je dužna ispuniti, te priložiti potrebnu dokumentaciju čiji se popis nalazi na posljednjoj stranici navedenog obrasca:

• Preslika osobne iskaznice (za samca ili za sve članove kućanstva)

• Rodni list (za samca ili za sve članove kućanstva)

• Potvrda o primanjima u prethodna tri mjeseca (plaća, mirovina, naknade HZMO-a, naknada za nezaposlene, naknade za žrtve rata i dr.)

• Potvrda MUP-a o vlasništvu osobnog vozila (za samca ili za sve članove kućanstva)

• Izvadak iz zemljišnih knjiga (stanje vlasništva unazad pet godina)

• Uvjerenje iz katastra (za samca ili za sve članove kućanstva)

• Potvrda Porezne uprave o visini dohotka (za samca ili za sve članove kućanstva)

• Potvrda o redovitoj prijavi kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (za samca ili za sve članove kućanstva)

• U slučaju primanja ili davanja uzdržavanja (alimentacije): posljednja sudska presuda, pismeni sporazum o doprinosu za uzdržavanje.

Iznos ZMN-a utvrđuje se u postotku od osnovice koju Odlukom utvrđuje Vlada RH. Osnovica na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade iznosi 800,00 kuna i iznos ZMN-a iznosi:

• za samca iznosi 100% osnovice

• radno nesposobnog samca iznosi 115% osnovice

Za kućanstvo visina ZMN-a utvrđuje se u iznosu koji predstavlja zbroj udjela za svakog člana kućanstva, pri čemu iznos ZMN za kućanstvo ne može biti veći od bruto iznosa minimalne plaće u RH:

• za samohranog roditelja iznosi 100% osnovice        

• za odraslog člana kućanstva iznosi 60% osnovice        

• za dijete iznosi 40% osnovice        

• za dijete samohranog roditelja odnosno dijete u jednoroditeljskoj obitelji iznosi 55% osnovice.

 

7. Što je jednokratna naknada?

Jednokratna naknada priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog trenutačnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode i slično. Jednokratna naknada može se priznati i zbog:

• nabave osnovnih predmeta u kućanstvu ili nabave neophodne odjeće i obuće ako ne postoji mogućnost da se nabava neophodnih predmeta u kućanstvu i odjeće i obuće osigura u suradnji s humanitarnim organizacijama,

• kupnje obveznih školskih udžbenika za korisnike prava na smještaj u udomiteljskoj obitelji koji su učenici osnovne ili srednje škole, ako to pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi,

• naknade troškova prijevoza u mjesto prebivališta, vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi, kod drugog pružatelja usluge odnosno drugu ustanovu korisnicima privremenog smještaja u kriznim situacijama,

• podmirenja potreba korisnika usluge smještaja ili organiziranog stanovanja u slučaju kad ta potreba nije zadovoljena u okviru usluge smještaja, organiziranog stanovanja.

Jednokratna naknada priznaje se kao pravo na novčanu naknadu ili kao pravo na naknadu u naravi.

Jednokratna naknada za pogrebne troškove korisnika zajamčene minimalne naknade i korisnika smještaja ili organiziranog stanovanja

Jednokratna naknada za pogrebne troškove priznaje se za pogreb osobe koja nema zakonskog ili ugovornog obveznika uzdržavanja temeljem sklopljenog ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, i to:

 osobe koja je u času smrti korisnik prava ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu i

• osobe koja je u času smrti korisnik smještaja ili organiziranog stanovanja.

Centar za socijalnu skrb će za osobu za koju je priznao naknadu za pogrebne troškove koja je imala prihod, odnosno imovinu zatražiti povrat pogrebnih troškova od njegovih nasljednika. Centar za socijalnu skrb priznaje jednokratnu naknadu do iznosa osnovnih troškova pogreba u mjestu smrti korisnika ili mjestu pogreba, a u iznos troškova uračunavaju se i troškovi prijevoza pokojnika.

Jednokratnu naknadu nadležni centar za socijalnu skrb isplaćuje fizičkoj ili pravnoj osobi koja je podmirila troškove pogreba ili pravnoj osobi registriranoj za usluge pogreba koja je izvršila uslugu.

 

8. Kako se pokreće postupak priznavanja prava na jednokratnu naknadu i što mi treba od dokumenata?

Postupak priznavanja prava na jednokratnu naknadu  pokreće se na zahtjev stranke, ili po službenoj dužnosti. Socijalna radnica stranci će prilikom prvog susreta dati Obrazac za pokretanje postupka priznavanja prava na jednokratnu naknadu. Navedeni Obrazac stranka je dužna ispuniti, te priložiti potrebnu dokumentaciju čiji se popis nalazi na posljednjoj stranici navedenog obrasca:

• Uvjerenje o prebivalištu podnositelja

• Preslika osobne iskaznice podnositelja

• Uvjerenje o imovnom stanju i Porezno Uvjerenje

• Uvjerenje o nezaposlenosti (Hrvatski zavod za zapošljavanje)

• Dokaz o ostvarenim prihodima podnositelja i članova kućanstva za zadnja tri mjeseca (mirovina, plaća, naknada Zavoda za Zapošljavanje, porodna naknada, opskrbnina, naknada za bolovanje, prihod od samostalnog rada i dr.)

• Potvrda o redovnom školovanju djece

• Račun ili predračun za podmirenje potrebe, medicinska dokumentacija, ili drugi dokazi o potrebama zbog kojih se podnosi zahtjev.

 

9. Radovi za opće dobro, tko je uključen u radove za opće dobro, posljedice neodazivanja na radove za opće dobro?

U skladu s odredbom članka 39. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14, 99/15 i 52/16) radno sposobni ili djelomično radno sposobni odrasli korisnici zajamčene minimalne naknade obvezni su se odazvati pozivu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za sudjelovanje u radovima za opće dobro, bez naknade.

U radovima za opće dobro korisnici zajamčene minimalne naknade mogu sudjelovati najmanje trideset, a najviše devedeset sati mjesečno.

Neodazivanjem korisnika na sudjelovanje o obavljanju rada za opće dobro, isti gubi pravo na odobrenu naknadu iz socijalne skrbi u skladu s odredbom člankom 39. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14, 99/15 i 52/16).

Radno sposobni ili djelomično radno sposobni samac ili član kućanstva nema pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno za uvećanje iznosa zajamčene minimalne naknade za kućanstvo u sljedećih šest mjeseci i nakon mjeseca u kojem je pravo ukinuto, odnosno u kojem je pravo umanjeno.

 

10. Besplatna pravna pomoć?

Uspostavom sustava besplatne pravne pomoći omogućeno je  socijalno i ekonomski ugroženoj kategoriji građana osiguranje stručne pravne pomoći u svrhu djelotvornog ostvarenja pravne zaštite te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima.  

Institucionalni okvir sustava besplatne pravne pomoći čine uredi državne uprave u županijama koji rješavaju o zahtjevima građana za odobravanje korištenja sekundarne pravne pomoći i Odjel za sustav besplatne pravne pomoći Ministarstva pravosuđa koji obavlja stručne i upravne poslove vezane za provedbu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine, broj 143/13).

Ministarstvo pravosuđa provodi upravni nadzor nad radom ureda državne uprave u županijama u dijelu koja se odnosi na zakonitost provedbe Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći te provodi stručni nadzor nad radom pružatelja primarne pravne pomoći.

Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći kao pružatelji pravne pomoći predviđeni su:

• odvjetnici,

• ovlaštene udruge

• pravne klinike

uredi državne uprave u županijama i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba  

Primarnu pravnu pomoć pružaju uredi, ovlaštene udruge i pravne klinike. Uredi su ovlašteni u pružanju primarne pravne pomoći davati opće pravne informacije, pravne savjete i sastavljati podneske. Sekundarnu pravnu pomoć pružaju odvjetnici.

Sukladno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, osoba koja želi ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć podnosi ispunjen obrazac Zahtjeva za odobravanje korištenja besplatne pravne pomoći uredu državne uprave u županiji prema prebivalištu podnositelja zahtjeva. Uz Zahtjev se prilaže i pisana izričita suglasnost podnositelja zahtjeva  i punoljetnih članova njegova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini te o prihvaćanju materijalne i kaznene odgovornosti podnositelja zahtjeva za istinitost navedenih tvrdnji.

Zahtjev za odobravanje korištenja pravne pomoći podnosi se na propisanom obrascu, a čiji je sastavni dio i suglasnost podnositelja zahtjeva i članova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini (Obrazac ZOPP). Zahtjev se podnosi u pisanom obliku neposredno ili preporučenom poštanskom pošiljkom nadležnom uredu državne uprave u županiji ili ispostavi ureda prema mjestu prebivališta (boravišta) podnositelja zahtjeva. Odobravanje pravne pomoći odnosi se na potpuno ili djelomično osiguravanje plaćanja troškova pravne pomoći ovisno o imovinskom stanju podnositelja zahtjeva.

Naime, predviđena je mogućnost da korisnik pravne pomoći, zavisno od svojih materijalnih prilika, sudjeluje u troškovima postupka u određenom postotku. Kada je pravna pomoć odobrena u smanjenom opsegu, razliku do punog iznosa nagrade i naknade troškova za rad pružatelju koji je odvjetnik nadoknađuje korisnik u preostalom razmjeru prema vrijednosti poduzete radnje utvrđene Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. 

Korisnici besplatne pravne pomoći

Korisnici pravne pomoći u smislu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći su:

• hrvatski državljani,

• dijete koje nema hrvatsko državljanstvo i zatečeno je u Republici Hrvatskoj bez pratnje odrasle osobe odgovorne prema zakonu,

• stranci na privremenom boravku pod uvjetom uzajamnosti i stranci na stalnom boravku,

• stranci pod privremenom zaštitom,

• stranci koji nezakonito borave i stranci na kratkotrajnom boravku u postupcima donošenja rješenja o protjerivanju ili napuštanju Republike Hrvatske,

• tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom te članovi njihovih obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, u postupcima u kojima im pravna pomoć nije osigurana posebnim zakonom.

Za sva vaša pitanja vezano za besplatnu pravnu pomoć možete se obratiti na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. te također, sva pitanja možete izravno uputiti uredima državne uprave u županijama.

 

Kontakt

Adresa:
Bana Josipa Jelačića 5
48260 Križevci, Hrvatska
Koprivničko - križevačka županija
 
Telefoni:
682-944
711-710
711-730
682-943
682-946
682-947
682-945
 

        Fax

        e-mail

FAX: 048/270-231 ili 682-944 kućni 119
ili